Prehrana zamorčića

Prirodna prehrana zamorčića

Kao pripadnici familije Caviidae, zamorčići su biljojedi sa nepromjenjivim zubima (mliječne zube promijene još u majčinom uterusu 43. - 48. dana), sa 4 sjekutića, 3 premolara i 12 molara. Kutnjaci im nedostaju. Korijeni svih zuba su otvoreni i zubi im rastu cijeli život. Sjekutići su bijeli i nisu pigmentirani kao kod ostalih glodavaca. Kod normalnog zagriza i u stanju mirovanja, omjer duljine gornjih sjekutića je u odnosu na donje, 1:2, pritom vrhovi gornjih malo prelaze preko donjih.
Zamorčići pokazuju "svinjski" način prehrane time da miješaju hranu i vodu u ustima. To veterinarima uvelike otežava kontrolu zubi, tj. čini je nemogućom, jer zelena mješavina spriječava pregled otoskopom. Ako nema ostataka hrane u ustima onda zamorčić sigurno duže vrijeme nije ništa jeo.
Kao "bjegunci iz gnijezda", zamorčići su kod okota kompletno odlakani i jedu već par sati nakon okota istu hranu kao i majka. Oni su biljožderi sa jedno-komornim želucem. Mlade životinje pamte hranu iz prvih dana života i kasnije odbijaju drugu hranu. Stoga je jako važno od početka, od samog rođenja, ponuditi im veliki izbor različitih vrsta hrane, kako bi se izbjeglo da životinje upamte samo ograničenu vrstu, a ostalu hranu odbijaju, što im je od velike važnosti za za uravnoteženu prehranu.

Divlja verzija naših zamorčića koja obitava u krtom predjelu Anda/Peru, uglavnom se hrani različitim vrstama trava. Svoj jelovnik povremeno prošire različitim mirodijama kao i korom sa stabala, grančicama i listovima, a nerijetko i korijenjem. Iako su naši zamorčići optički puno drugačiji od svojih divljih rođaka, njihov probavni sustav i dalje djeluje po istom principu, pa su i potrebe za hranom iste kao i kod njihovih divljih rođaka. Zamorčići imaju želudac sa tankim zidovima i dugačko crijevo, koje je skoro bez mišića. Probava zamorčića funkcionira dakle, samo ako non-stop jedu, uzimaju u sebe puno sirovih vlakana i obroci su im raspoređeni tokom cijelog dana. Zamorčići jedu i preko 60 puta u roku od 24 sata. Njihovi zubići rastu cijeli život pa ih moraju konstantno trošiti.

Udio sirovih vlakana u prehrani zamorčića mora iznositi najmanje 15%, jer inače životinje proždiru vlastitu dlaku ili dlaku drugih zamorčića, što može voditi do stvaranja grumenja dlake u probavi i do proljeva ili pak začepa.

Ad libitum?

Ad libitum je latinski i znači, odprilike: "koliko želi". To ne znači ništa drugo nego da zamorčići moraju imati iz svake grupe uvijek dostupnu hranu na izbor (sijeno, poljsko zelenilo, povrće, grančice, mirodije), kako bi sami selektirali što im se trenutno jede. To nije ništa novo i neobično, takva vrsta hranjenja je oduvijek preporučljiva.

Prva važna grupa hrane za domesticirane zamorčiće je sijeno. Ovdje je važno da je sijeno raspoređeno na više mjesta u nastambi, kako bi sve životinje u grupi, i svakog trenutka mogle na miru jesti. Preporučljivo je istovremeno ponuditi više vrsta sijena (1. otkos, 2. otkos, sijeno od mirodija). Zamorčići moraju uvijek imati mogućnost biranja. Hrpice sijena je potrebno redovito nadopunjavati, recimo kada je 50% pojedeno. Ukoliko životinjice ne mogu birati, već su prisiljene sve pojesti jer nema nadopunjavanja, može se desiti da unesu u sebe i štetne tvari i bilje.

Druga grupa, a u principu najvažnija, je zelena hrana. Slijedeći sastojci spadaju u tu grupu:

• poljsko zelenilo (trave, maslačak, trputac, stolisnik i t.d.)
• zeleni dijelovi kultiviranih biljaka (listovi mrkve, listovi korabe, radić, stabljika kukuruza i t.d.)
• mirodije, tj. kuhinjski začini (peršin, bosiljak, metvica, komorač, melisa i t.d.)
• lisnato povrće (salata endivija, radić, cikorija i lisnate sorte kupusa)
• listovi stabala i grmova

Iz te grupe hrane zamorčići moraju uvijek imati na izbor više komponenti. Tu započinju prvi problemi kada iz ove grupe hrane imaju na rapolaganju suženi izbor (napr. zimi). Zapravo je upravo zelena hrana najvažniji sastojak prehrane zamorčića i životinje se nje smiju najesti do mile volje. Zelenilo je važnije od povrća!

Tome se dodaju sušeni začini, listovi i cvijetovi (sušeno zelenilo). Začinske biljke su uvijek prisutne u svakom visoko kvalitetnom sijenu. Ukoliko kvaliteta sijena nije tako dobra, ili se ne može ponuditi dovoljan izbor zelenila (zimi), onda se svakako moraju dodavati sušene začinske biljke, listovi i cvijetovi. To također mora biti dostupno uvijek u neograničenim količinama.

Povrće je slijedeća grupa hrane za zamorčiće koja djelomično može zamijeniti zelenilo te dodati vitamine. Uvijek se mora ponuditi toliko povrća da se prilikom slijedećeg hranjenja još mogu naći ostaci od prethodnoga - najmanje ostaci od jedne ili 2 vrste ponuđenog povrća. Nije zdravo kada životinjice zbog 3-4 hranjenja na dan pojedu kompletno povrće u roku od par minuta i onda do idućeg hranjenja imaju samo sijeno. Tada naglo preopterete crijeva i to može dovesti do probavnih problema (plinova, proljeva i sl.)

Ovisno o godišnjem dobu i potrebi, potrebna im je i masna hrana, u formi sjemenki i koštica. Kod zamorčića sa uravnoteženom ishranom, nije potrebno tu hranu racionirati jer je životinje prilikom slobodnog izbora ne unose previše. Ukoliko pak nemaju pristup svim grupama hrane u svako doba, mora masna hrana biti ograničena na jednu čajnu žličicu po zamorčiću na tjedan (izuzetak su jako mršave jedinke, majke sa mladima i životinje koje gube na težini, oni smiju dobiti i više).

I iz poslijednje grupe hrane, grickalice (grančice stabala, korijen maslačka i grančice grmova), moralo bi im uvijek nešto od toga bit dostupno.

Iduća grupa hrane su poslastice u obliku voća, listići od graška, sušenog povrća i t.d. - tu hranu zamorčići ne smiju imati uvijek dostupnu!

Sažetak: Ad libitum ne znači da im u svakom trenu mora biti dostupna različita hrana iz svake grupe (u nastambi ne moraju biti hrpice povrća). To znači da životinje moraju imati stalno dostup svakoj od relevantnih grupa hrane kako bi probava i crijevo bili jednakomjerno opterećeni i uzimali jednakomjerno hranjive tvari, a životinjice mogle same selektirati što im trenutno odgovara.

Oprez: Ova vrsta prehrane odnosi se samo na potpuno zdrave jedinke sa zdravom probavom. Životinje sa oštećenom probavom bi mogle kroz ovaj način prehrane dobiti zdravstvene probleme. Zamorčići sa oboljenjima dišnih puteva mogu često slabo selektirati hranu jer su im njuh i okus ograničeni. Zamorčići koji su dosad drugačije hranjenji, smiju samo postepeno biti prebačeni na ovaj način prehrane. Upravo kod većih grupa treba jako paziti da svi zamorčići imaju dostup svim grupama hrane, stoga treba imati u nastambi hranilice raspoređene na više mjesta.

U slučajevima bolesti i pojedinačnim slučajevima, potrebno je prehranu prilagoditi zamorčiću.

!!! Sjemenke i žitarice NISU podobne za zamorčiće jer imaju pre visoki udio ugljikohidrata te uzrokuju teške probavne smetnje !!!

Trave / livadne biljke

Najzdravija i najprirodnija hrana za zamorčiće je divlja livada sa različitim vrstama trava i začinskim biljkama. U Andama se zamorčići hrane u prvoj liniji sa bjelančevinama i vitaminom C bogatim travama. U međuvremenu se smatra da nemaju trave tolike količine vitamina C koliko ih imaju začinske biljke. Kroz visoki sadržaj vitamina C u njihovoj hrani, su zamorčići ovisni o stalnom unosu tog vitamina i ne mogu ga pohraniti. Trave i livadne začinske biljke sadrže skoro sve sastojke koje zamorčići trebaju, ali domaće vrste trava ne sadrže dovoljnu količinu vitamina C koja je zamorčićima potrebna, stoga im se moraju nuditi različite vrste kako bi taj manjak nadoknadile. U travama i biljkama sadržana vlakna održavaju probavu zamorčića u pokretu, te se kroz usitnjavanje vlakana zubi optimalno troše. Nakon polaganog privikavanja smiju trave i livadne biljke biti ponuđene u velikim količinama tako da si zamorčići sami odlučuju kada i koliko će ih unositi.

Sijeno

Trave i livadne biljke nisu uvijek dostupne u dovoljnim količinama. Naročito zimi i vlasnicima koji stanuju u gradovima gdje ih uopće ne mogu nabaviti. Čak i nakon zime nisu trava i livada uvijek podobne za zamorčiće. Zato se sijeno obogaćuje sa livadnim travama. One održavaju crijeva uvijek u pokretu zbog visokog udjela vlaknastih tvari koje se opet izbacuju, služe trošenju zubi prilikom žvakanja, i iako su sušene, sadrže veliku količinu minerala i vitamina, a osim toga su jako dobra hrana za zabavu zamorčića. Sijeno mora biti dostupno uvijek, na više mjesta u nastambi i u velikim količinama koje se stalno nadopunjuju. Sjenilice je potrebno puniti svježim sijenom svakodnevno, kako bi iz novog sijena zamorčići opet mogli selektirati. U nijednom slučaju zamorčići ne smiju biti prisiljeni pojesti svo sijeno bez selekcije, jer tada unesu i nevrijedne pa i štetne dijelove sijena. Zamorčići moraju sami selektirati što će od sijena pojesti, a što ne, te je normalno da 50% sijena i ne pojedu. Selektivno jedu i u prirodi i to je od izuzetne važnosti za zdravu probavu, a time i zdravog zamorčića. Čak i ako je ponuda zelenila i trava ogromna, na sijeno se ne smije nikada zaboraviti!
Više informacija o sijenu pronaći ćete ovdje: sijeno nije jednako sijeno!

Povrće / Voće

Kako naši zamorčići tokom cijelog dana i noći ne mogu pasti na visoko vrijednoj livadi u prirodi, neophodno im je svakodnevno ponuditi veliki izbor svježeg povrća. Time će unijeti tekućinu, vitamine, bjelančevine i ugljikohidrate, te napraviti izmjenu u planu hranjenja. Hranite povrće najmanje 2 puta, a bolje i češće na dan. Preostale ostatke obavezno uklonite kako se ne bi potaklo stvaranje plijesni u nastambama. Svježu hranu operite temeljito prije hranjenja. Izmjena je jako važna za zamorčiće, iako oni smatraju da je samo krastavac uvijek dovoljan, nemojte odustati i nudite im i druge sorte povrća, mrkve i ostalo. Voće pak mora biti i ostati poslastica.

Zamorčiću je potrebno ponuditi dobrih 200-300 g miješanog povrća na dan. Cca 100 g mu je potrebno da bi preživio (ali samo kako bi unio vitamina i hranjivih tvari koje su mu potrebne kako bi preživio!). U pravilu pak treba uvijek toliko dati da do idućeg hranjenja par komadića još ostane. Samo tako mogu životinjice dovoljno selektirati i jesti u miru i bez stresa. Porcija povrća bi se morala sastojati od najmanje 5 različitih sorti kako bi se spriječili nedostaci. Ljeti, kad je izbor zelene hrane vrlo velik, moguće je porcije povrća i malo smanjiti. Neophodna količina povrća ovisi prilično o kvaliteti i vrstama povrća, kao i o životnim uvjetima zamorčića. Ne smiju se davati neograničeno sve vrste, a potrebno obratiti pažnju na optimalni omjer kalcija i fosfora od 1,5:1. Pazite pritom i na dovoljne količine vitamina C - a na što se pritom mora pripaziti, pročitajte ovdje: Vitamin C. Zdravi, ali mršavi zamorčići mogu pojačano jesti i gomoljasto povrće, dok pretili zamorčići ne previše istoga. Uglavnom se zamorčići mogu najesti povrća do sitosti, ali ako se hrani puno povrća, voća i istovremeno sijeno lošije kvalitete i premalo zelenila (livadnih trava i začinskih biljaka) može zbog visoke količine šećera u povrću doći do prejakog razvoja kvasaca u crijevu.

Popis voća i povrća sa njihovim sastojcima nalazi se ovdje.

Važno!

Nije poželjno samo jednom dnevno ponuditi zelenilo i povrće - na taj način su crijeva vrlo neuravnoteženo opterećena! Zamorčići tada naginju nekontroliranom prežderavanju i gutanju, te pritom gutaju puno zraka i to može dovesti do lošeg izgaranja u crijevima.
Da se crijeva opterete ukoliko 23 sata na dan jedu sijeno i travu, a onda odjednom dobe veliku porciju povrća koje završi u crijevima, trebalo bi zapravo biti svakome jasno.
Zbog toga je važno porcije zelenila i povrća podijeliti na više porcija tokom cijelog dana. Čak i vlasnici koji cijeli dan rade, mogu svojim ljubimcima ponuditi prije posla porciju zelenila i povrća, zatim jednu kad se vrate i jednu prije nego idu na spavanje, te time dobiju zamorčići najmanje 3 porcije na dan. Takvo hranjenje ne izaziva kod njih proždrljivost već se najedu na miru, opušteno i bez stresa.

Zelenilo

Zelenilo pruža zamorčićima prije svega ugljikohidrate, bjelančevine, minerale, vitamine i u svakom slučaju izmjenu na jelovniku. Pod zelenilo se ubrajaju svi zeleni dijelovi raznih biljaka. Prije svega se pritom misli na trave i livadne biljke, kao maslačak, kamilicu, te ostale biljke koje se susreću na pašnjacima. Tu također spadaju i kuhinjski začini kao peršin, bosiljak, ili cvijetovi kao suncokret, ili listovi kultiviranih biljaka kao mrkva, komorač, korabica i t.d.

Tko ima mogućnosti ljeti, morao bi svakodnevno ponuditi svježe ubrano zelenilo. Nakon polagane faze privikavanja može se zelenilo ponuditi neograničeno uz sijeno i ostale grupe hrane. Ako živite u gradu, isto im tako možete ponuditi zelenilo iz supermarketa, samo pazite da je svježe i čisto - naši zamorčići nisu kantice za smeće :).

Sušene začinske biljke/cvijetovi/listovi

Naročito bogati proteinima, vitaminima ali i mineralima su sušene začinske biljke, cvijetovi i listovi. Prije svega zimi, kada je ponuda zelenila manja, oni su nezamjenjivi sastojak svakodnevne prehrane i moraju biti dodani kako bi nadomjestili smanjenu ponudu zelenila. Preporučena količina po zamorčiću i na tjedan je oko 20 g sušenih začinskih biljaka/cvijetova/listova. Većina sušenih začinskih biljaka ima puno minerala, prije svega kalcija (u prosjeku 8 x više od svježih). Ako se daje previše sušenog bilja, može doći do nakupljanja minerala, tj. kalcija, koji optereti bubrege i mjehur te vodi do oboljenja istih. Sušeni cvijetovi i listovi stabala i grmova se pak smiju hraniti u velikim količinama.

Suha hrana / peleti / tovna hrana

Odrastao i raznoliko hranjen zamorčić koji se drži u stanu i ne koristi se za uzgoj, ne treba suhu, pelete ni tovnu hranu!

Suha hrana svake vrste, mora se shvatiti kao energetska i jaka hrana.

Vrste suhe hrane koje su dostupne po trgovinama sadrže previše masnoća, šećera i brašna i teško su probavljive, zatvore apetit pa zamorčići prestanu unositi dovoljno sijena koje im je za probavu neophodno. Suha hrana nije preporučljiva!

Isključivo životinjice za uzgoj, kao i bolesne jedinke i zamorčići koji se zimi drže vani smiju u tim okolnostima dobivati suhu hranu. Potrebna količina se ne može tako lako definirati. Uglavnom bi se takva hrana onda morala sastojati od sušenih začinskih biljaka, jako malo šećera, peleta bez žitarica, sušenog povrća, malo zobenih pahuljica i malo koštica i sjemenki. Potreba životinje određuje se po pasmini, uvjetima držanja, starosti, uzgoju i t.d. Dakle, potrebno je količinu i vrstu suhe hrane odrediti točno prema potrebi životinje.

Više o peletima, kompletnoj hrani, suhim miksevima i sl. pročitajte ovdje!

Koštice i sjemenke

Ukoliko sijeno koje se hrani ima malo sjemenskih biljaka, zamorčićima je potrebno dodati masnoće i proteine. Nedostatak masnih kiselina prepozna se po dlaci bez sjaja, gubitku dlake, suhoj i perutavoj koži, raspucanim usnama i čestom začepu. Kako bi dodali neophodne omega 6 i omega 3 masne kiseline, mora se povremeno zamorčiću dati sjemenke suncokreta ili neku drugu mješavinu sjemenki. Po zamorčiću je dovoljno pola čajne žličice (očišćenih!) sjemenki na tjedan, a kod životinjica sa kožnim oboljenjima ili sa suhom i perutavom kožom, je poželjno dati 1-2 sjemenke na dan.

Slijedeće sjemenke su podobne za zamorčiće: sjemenke trava, lanene sjemenke, sjemenke komorača, proso, sjemenke maslačka.

Klice: i proklijale sjemenke se smiju davati. Idealno bi bilo držati razne vrste sjemenki na vlažnim kuhinjskim papirnatim ručnicima i hraniti svježe klice. Upozorenje: ako se napravi bijeli ili "krzneni" sloj na sjemenkama, onda je to napad plijesni i sjemenke, tj. klice se više ne smiju davati!

Grančice

Svježe ili sušene grančice različitih stabala i grmova bi trebali redovito, zajedno sa pupovima, listovima i cvijetovima, ponuditi zamorčićima. Kora je puna minerala i sekundarnih biljnih sastojaka koje zamorčići trebaju za zdravlje. Grane im služe kao zabava, a kod grickanja kore se masira zubno meso tako da bude dobro prokrvljeno. To vodi zdravom zubnom mesu i rastu zubi.

Voda

Zamorčiću je dnevno potrebno 10 ml tekućine na 100 g tjelesne težine. Kad zamorčić dobije puno svježe hrane, onda uzima manje vode u sebe, neke životinjice onda uopće ne piju, ali im svježa voda mora biti uvijek dostupna. Idealno bi bilo ponuditi im mekanu ili vodu srednje mekoće, otočenu iz slavine.
Više o pogodnoj vodi ovdje: voda pogodna za zamorčiće

Dodaci hrani

Kamena sol nije potrebna i čak može biti štetna. Zdravo hranjena životinja dobiva soli i minerale preko hrane (začinske biljke!) i nije joj potrebna jeftina kuhinjska sol. Kamene soli mogu čak biti pogubne, jer dovedu do pretjeranog unošenja natrium klorida, te poremete rad bubrega, pa čak dovode do smrti ukoliko progutaju komadić soli.

Dodavanje vitamina, također kod ispravno hranjenih zamorčića nije neophodno. Previše vitamina C može dovesti do oštećenja bubrega ili do stvaranja mokraćnih kamenaca! Zimi povrće nije tako bogato vitaminima, pa bi trebalo paziti na dovoljan unos kroz pojačano hranjenje komoračem, paprikom i brokolijem. Ukoliko nisu dovoljne količine redovito dostupne, može se dodavati preparat vitamina C, ali samo prema preporučenom doziranju i uputama. Oprez od stavljanja u vodu - zamorčići imaju različitu potrebu za vodom - neki se mogu predozirati, dok drugi uopće ne piju!

Kombinirani vitaminski preparati su također nepotrebni kad se zamorčića hrani uravnoteženo, a u krajnjem slučaju mogu biti pogubni i dovesti do predoziranja, jer nema preparata koji su razvijeni specijalno za zamorčiće. Ukoliko se u vodu stavljaju kapi, pravilno doziranje nije moguće, jer jedna životinjica pije više, druga manje. Voda se ljeti brže kvari i postaje nepitka ako su u njoj dodaci.

U slučaju bolesti može biti neophodno dodati zamorčiću vitamine ili minerale, ali to nikada na svoju ruku bez detaljne konzultacije sa veterinarom.

Dopuštene poslastice

Pahuljice od graška: sadrže lysin koji je u manjim količinama neophodan. Pahuljicama se mora kontrolirano baratati - jedna pahuljica na dan bi trebala biti dovoljna, a kod debeljuškastih jedinki nisu dozvoljene.

Sjemenke suncokreta (očišćene) sadrže masnoće koje su neophodne u prehrani. I kod njih vrijedi: jedna sjemenka na dan po zamorčiću

Kugle od sijena: ove mini kuglice od sijena sa grubim sijenom, sastoje se od livadnih trava i mirodijskih biljaka, koje su jednostavno jako prešane. Na takvoj jednoj mini kuglici grickaju mali praščići danima.

Sušeno povrće u kriškama ili kockicama je pogodna poslastica za igračke u koje se mogu posakrivati. U želucu zamorčića jako nabubre, pa mogu opteretiti stijenke želuca, zato se to smije davati samo kao poslastica i u jako ograničenim količinama. Sušeno povrće je također zasićeno šećerima te nije naročito preporučljivo.

Nedopuštena hrana i otrovne biljke

Važnost mogućnosti selekcije: Zamorčići mogu izbjegavati neprobavljive, pa čak i otrovne biljke. Ali, to funkcionira jedino ako imaju veliki izbor u hrani pa tako i mogućnost selekcije i ako su njihova sva osjetila zdrava. Ukoliko se životinje jednostrano hrane onda lako može doći do unosa štetnih namirnica i biljaka.

Slijedeće biljke su za zamorčiće neprobavljive. Time se misli da u velikim količinama dovode do zdravstvenih problema. Najčešće su male količine zanemarive, ali ih je bolje izbjegavati:

- Sve lukovice kao poriluk, luk, vlasac, dovode u većim količinama do nadimanja i plinova, za zamorčiće su najčešće preljuti, a luk za kuhanje je čak i otrovan.
- Većina kupusarki, kao bijeli kupus, crveni kupus, cvjetača, mogu kod većeg unosa ili kad zamorčić na njih nije naviknut, dovesti do teškog nadimanja i proljeva.
- Mahunarke (leća, grah, grašak, bob) mogu sirove dovesti do nadimanja, sirova zrna su otrovna, a svježe mahune bez zrna se relativno dobro podnose.
- Krumpir ima u sirovom stanju teško probavljivi škrob, zeleni dijelovi, klice i listovi su otrovni.
- Rotkvica je nešto preljuta.
- Rabarbara sadrži previše oxalne kiseline i spada u lagano otrovne biljke.
- Koštunjićavo voće kao trešnje, breskve, nektarine, šljive i t.d. sadrže previše šećera i mogu u većim količinama, zajedno s vodom, dovesti do teškog proljeva.
- Egzotično voće kao papaja, kuruba, mogranj (nar), kumkvat, liči, mango i t.d., mogu dovesti do teških probavnih smetnji i ne bi trebali biti davani.
- Neke sorte avokada su čak teško otrovne za zamorčiće, i sve sorte avokada dovode u nezrelom stanju do proljeva.

Otrovne su među ostalima i slijedeće biljke:

Agava, aloe vera, ljubičica, amarilis, anturia, aronov štap, azalea, lorber, plava kiša, geranija, pelargonija, kristova ruža, bazga, oleandar, lovor višnja, loničera, lupina, visibaba, narcisa, jaglac, kiselica, ljetni čempres, sve mlječike, ziprese...

Ako ste nesigurni, pitajte Vašeg veterinara, a jednu opširnu listu sa otrovnim biljkama možete naći i ovdje: baza podataka otrovnih biljaka Uni Zürich

Važno!

I kod hrane vrijedi "manje je više". Samo rijetko mijenjajte hranu, a ako to morate, onda postepeno. Ukoliko želite dodati nove vrste voća ili povrća, davajte prvo male komadiće, pa ako ga dobro podnose, onda sve više i više, kako bi se probavni trakt životinjice na novo priviknuo. Nemojte prečesto davati neobične i rijetke vrste voća i povrća. Ukoliko još uvijek dajete suhu hranu, onda svako jutro nadopunite prvo sijeno, a tek kasnije svježu hranu. Zamorčići reagiraju jako osjetljivo na promjenu hrane, pa stoga nikada nije preporučljivo potpuno ukinuti jednu vrstu hrane, već je postepeno smanjivati i na kraju ukinuti (napr. suhu hranu, pelete). U normalnom slučaju traje takvo jedno ukidanje i do 2 mjeseca, u to vrijeme gubi životinja na težini i djeluje gladna, važno je izdržati i to će se promijeniti na bolje čim se crijevo prebacilo. I mlade životinje treba prvo postepeno privikavati na novu hranu.

Ljeti, prije nego se životinjice počnu stavljati van na travnjak i livadu, treba ih postepeno privikavati na zelenu hranu. Svaki dan uberite male porcije trave i začinskih biljaka te ih tako postepeno privikavajte na novu hranu. Ukoliko ih jednostavno bez tog privikavanja samo stavite van na travnjak, može doći do nakupljanja plinova i nadimanja, te proljeva.

Slijedeće NE spada u zdravu prehranu!

U zdravu prehranu zamorčića svakako NE spadaju slatkiši za njih koji se nude po pet trgovinama. Grickalice, kolutovi i sl. sadrže najčešće šećer (razne vrste šećera, melasu, i sl.), te med, žitarice i kukuruz. Taj škrob i šećerom bogati sastojci prouzročuju snižavanje PH vrijednosti u crijevnoj flori te time škode probavi. Osim toga dovode do debljanja zamorčića, životinje postanu trome. Drops (kapljice) od jogurta i ostali mliječni proizvodi ili oni sa dodatkom mlijeka nisu podobni za zamorčiće. Zamorčići su čisti vegetarijanci i ako im dajete takve poslastice, njima ne radite time nikakvu uslugu, već samo sebi i proizvođačima. Dajte im radije kao poslasticu povrće, začinske biljke, cvijetove i ponekad, sasušeno povrće, kao na primjer ljuskice od graška koje je isto moguće naći u pet shopovima.

Među ostalim stvarima koje se zamorčićima u držanju u stanu ne smiju davati, spadaju i bomboni, zrna žitarica, med, keksi, müsli, mliječni proizvodi, zaslađena/začinjena ljudska hrana, tjestenina, riža, slani štapići, čokolada, sirup, melasa, šećer i općenito skoro sve što nije kao jestivo ovdje navedeno.

Stari, tvrdi kruh (dvopek, peciva, crni kruh, polubijeli i sve ostale sorte kruha) nije podoban za zamorčiće! Često se misli da on koristi trošenju zuba, ali svejedno koliko nam se kruh učini tvrd, za prednje zube zamorčića suhi kruh nije nikakav izazov. Sjekutići se njime samo minimalno mogu istrošiti, jer je on porozan i lagano se da sasjeckati. Tvrde grančice su daleko korisnije u tu svrhu. Do kutnjaka dospije suhi kruh već u obliku mekane kaše pa tako ni kutnjacima ne pomaže. Kruh sadrži puno sastojaka koji su za zamorčiće nezdravi i djelomično neprobavljivi: sol, konzervansi, pojačivači okusa, kvasac i ostalo. Glavni sastojak kruha je brašno, dakle škrob koji se u crijevima pretvara u bijeli šećer i ulazi u krv kao energija. Ali zamorčićima ta količina energije/šećera nije potrebna te često dovodi do pretilosti i masne jetre. Problematičan je škrob, tj. šećer u debelom crijevu, u kojem se njime hrane štetne bakterije koje se nekontrolirano razmnože i nasele. To dovede do debalansa među korisnim i štetnim bakterijama u crijevu. Zdrave jedinke time izađu relativno lagano na kraj, ali kod starijih ili bolesnih životinja to može dovesti do jakog izgaranja (nadimanja), pa do po život opasnog proljeva. Na, ili u starom kruhu se često nalaze opasne klice plijesni, pa čak i ako kruh još optički nije napadnut od plijesni, sadrži velike količine njihovih spora koje su po zdravlje opasne.

-------------------------------------------------

Ako se već mora hraniti suhom hranom, slijedeći linkovi su visokokvalitetna suha hrana, bez žitarica, a koja je kod nas dostupna:

Versele Laga: Cavia Complete	Versele Laga: Cavia Nature	CUNIPIC: Naturaliss
Bunny: GuineaPig Dream Basic	Bunny: Nature Shuttle	JR Farm: Grainless complete
Raznovrsne sušene začinske biljke i trave koje se dodaju u malim količina u svakodnevnu prehranu:
	Naturahay kolekcija
Mix ljekovitog bilja	JR Farm: Zeleni zob	JR Farm: Maslačak
JR Farm: Trputac	JR Farm: Aromaticno bilje	JR Farm: Cvijetna livada
Sijeno sa mješavinom cvijeca	JR Farm: Ljesnjak grančice	JR Farm: Farmy's Grainless
FENIKS: Poslastica za glodavce	FENIKS: Kamilica	FENIKS: Kora od vrbe
FENIKS: Crni sljez	FENIKS: Susena malina	FENIKS: Sušeni maslačak
FENIKS: Sumska jagoda	FENIKS: Sušeni trputac	Grizec grančice jabuke
Grizec grančice lijeska	Susena kopriva

Neadekvatna, visokokalorična i visokoenergetska hrana, puna žitarica, melase, šećera, škroba, mekinja i sl.: (navedeni sastav iznad slika je sastav koji NIJE adekvatan za zamorčiće!)

Žitarice, biljni otpad, kukuruzne i žitne pahuljice, umjetne arome	Boje, konzervansi, metionin, žitarice, sjemenke, šećeri, melasa, masti	Orašasti plodovi, žitarice 70,7%(!!!), bojila
Žitarice	Žitarice, sjemenke, biljni nusproizvodi (otpad!)	Žitarice, bojila i antioksidansi
Žitarice	Žitarice, sjemenje, ulja i masti, šećer, med	Žitarice, ulja i masti, sjemenje, aditivi
Pšenične i suncokretove mekinje, ječam, koštice, sojino brašno, melasa, ulja, briketi od mekinja, koštica, soje, melase, nusproizvodi žitarica, sjemenke suncokreta, dodaci boja	Pšenične i zobene mekinje, pšenica, zob, mekinje od suncokreta i lanenog sjemena, mekinje od uljane repice	Pahuljice graška, kukuruzne pahuljice, pšenica, zob, pahuljice pšenice, sojino brašno, rogač, mljeveni kukuruz, sojino ulje, sušene naranče i banane, dodaci boja
Lucernino brašno, zrno pšenice, pšenične mekinje, sojine ljuske, sojine mekinje, graškove pahuljice, sjemenke lana, mekinje šećerne repe, sojino ulje, sol, genetski modificirana soja	Kukuruz, pšenica, graškove pahuljice, napuhana pšenica, pšenične pahuljice, brašno, pšenične mekinje, mekinje suncokretovog ekstrakta, zob	Pšenica 23% (!!!), kukuruzno brašno, pšenične pahuljice, kukuruzne pahuljice, kukuruz, zob, bobove pahuljice, rogač, pšenične mekinje, mekinje od suncokreta, suncokretove sjemenke, napuhana pšenica
Pšenica, raž, zob, ječam, mlijećni proizvodi, jogurt, šećeri, melasa, med, biljni nusprodukti, žitarice, kukuruz, brašno, kukuruzni škrob, umjetne arome i boje, pahuljice, mekinje, soja, banana, šećerna repa, antioksidansi...

To je samo jedan dio izbora hrane koja NIJE podobna za zamorčiće, štetna je i ne preporučuje se, naročito ne u količinama koje su na proizvodima navedene, a koja se može naći na našem tržištu.